U ovom kraju se nalaze mnogi stari manastiri – ostaci manastira Drenča iz 14. veka i manastira Rudenice iz 15. veka, kao i ostaci srednjovekovnog naselja Koznik, udaljenog od Aleksandrovca samo 10 km.
Manastir Rudenica
Manastir Rudenica nalazi se između Trstenika i Aleksandrovca, nešto južnije od Veluća. Podigli su ga vlastelin Vuk i njegova žena Vukosava, za vlade despota Stevana, oko 1410. godine. Manastir pripada moravskoj školi i veoma podseća na crkvu Lazaricu u Kruševcu, a bio je u ruševinama do 1938. godine, kada je delimično obnovljen. Manastirske freske, za koje je karakteristično što su posvećene despotu Stevanu umesto Isusu Hristu, prikazuju despota, njegovog brata Vuka i ktitorski bračni par. Živopis je radio slikar Teodor, koji je zapisao svoje ime na zidu u oltarskom delu crkve.
Manastir Drenča
U selu Drenči, 3 km severno od Aleksandrovca, nalaze se ruševine stare crkve koju narod zove “Dušmanica”. Manastir je podigao monah Dorotej sa sinom Danilom 1382. godine. Po ostacima plastične dekoracije i načinu zidanja vrlo je sličan Veluću i Rudenici, a svojom arhitekturom pripada moravskoj školi. Crkva ima trolisnu osnovu kombinovanu sa upisanim krstom, kube na četiri slobodna stupca; trodelnu istočnu apsidu sa posebnim odeljenjima za proskomidiju i đakonikon. Nekada je unutrašnjost crkve bila ukrašena freskama, ali danas od njih nema ni traga.
Manastir Svetih besrebrenika Kozme i Damjana, Pleš
Manastir se nalazi uu selu Pleš, u gornjem toku reke Rasine, u predelu nad kojim dominira grad Koznik, srednjovekovno utvrđenje u narodu još poznato kao Jerinin grad.
Podizanje manastira se smešta u početak XV veka, a predanje ga pripisuje lozi Nemanjića.
Po predanju, velika poplava obližnje Rasine 1901. je oštetila konak i crkvu, pa manastir ostaje bez monaštva. Godine 1939. meštani sela Pleš su, na temeljima stare crkve, podigli manju crkvu.
Sadašnja crkva i konak izgradjeni su izmedju 1996. i 2003. Od tada je manastir ponovo aktivan.
Manastirska slava su Sveti Vrači 14. jul.
Stari grad Koznik
Ostaci srednjovekovnog župskog grada Koznika leže na kupastoj planini iznad plodne doline reke Rasine, 8 km zapadno od Aleksandrovca. Ovaj grad iz 15. veka se vezuje za ime velikog čelnika Radiča Postupovića. Podignut na mestu gde je verovatno već i u antičko doba postojalo utvrđenje, Koznik danas ima očuvane zidove sa tri četvrtaste kule velikih razmera i sa nekoliko manjih, kao i tragove podgrada sa ostacima jedne kule.
Zavičajni muzej Župe u Aleksandrovcu
Zavičajni muzej u Aleksandrovcu nalazi se u centru grada, u Kući popa Marka. Muzej danas čuva zbirku od skoro 300 arheoloških, istorijskih i etnografskih predmeta, kao i fotografija. Najvredniji eksponati su četiri neolitske statue iz vinčanske kulture, pronađene u Vitkovačkom Polju. Statue su delo prvih zemljoradnika koji su živeli u ovom kraju pre gotovo 6000 godina.
Muzej takođe ima nekoliko vrednih eksponata iz kasnijih perioda, uključujući i rimsku vojnu bronzanu sekiru i opasač, pronađene u Ivkovoj kući.
Iako nije deo stalne postavke, u muzeju se nalazi i bogata zbirka predmeta iz tipičnog župskog seoskog domaćinstva 19. veka. O ovim predmetima svedoči zbirka fotografija koje prikazuju razvoj Župe od kraja 19. veka do savremenog doba.
Muzej vinarstva i vinogradarstva u Aleksandrovcu
U starom podrumu Poljoprivredne škole nalazi se muzej posvećen istoriji vina i vinograda u Srbiji. Zadatak muzeja je da naučnim radom i vođenjem javne evidencije dokumentuje istoriju vina i vinograda Srbije, kao i da čuva, izlaže i predstavlja tu istoriju javnosti.
Stara vinogradarska naselja Poljane
U Župi ima dvadeset i dve “poljane”. Kažu da su dobile ime otuda što su podignute u atarima izvan sela na polju i bile isključivo namenjene vinogradarstvu, pa ih je narod prozvao “poljanama”. U prizrenskom vinogradarskom području, Podrimlju, oko Velike Hoče i Orahovca zvale su se “Vince”, a u Negotinskoj Krajini “Pivnice”. Posle pojave filoksere, mnogi stari vinogradi su propali pa su i takva naselja nestala gotovo svuda, osim u Župi. Da bi se sprečilo dalje propadanje ovih etno celina pred naletom ubrzane urbanizacije, jedan broj objekata i starih podruma u njima, posebno u poljani Lukarevina, restauriran je i zakonom zaštićen. Njihova arhitektura je živopisna, naročito podrumi sagrađeni od kamena, brvna i talpi. Svaka poljana ima svoje specifičnosti; to su jedinstvena naselja u Srbiji, a istovremeno su sastavni deo pejzaža župskog vinogorja.
Vinarije Župe
Više OVDE