Poljane sa svih strana okružuju centar vinogorja – Aleksandrovac.

Poljane u Župi su građene u vinogradima kako bi seljaci-vinogradari sa okolnih planina (Kopaonik, Goč, Željin…) mogli da ostanu po nekoliko dana kako bi obavili sve radove u vinogradu.

Poljane su postojale još od davnina u župskom vinogorju, i to na određenim mestima, koja su bila najpogodnija za izgradnju.  Zna se da su u jednoj poljani preovladavali vinogradari iz jednog ili više susednih planinskih sela. Poljane se na prvi pogled ne razlikuju od sela, ali kad se u njih uđe, vide se razlike: sokaci su uski, zgrade su pribijene jedna uz drugu, sa malim dvorištem ili ga uopšte nema.

U poljanama su bili smešteni vinogradari u doba radova, za vreme berbe, kada je u poljane dolazio veći broj ljudi. Tada su donosili  iz sela i potrebno posuđe, koje se vraćalo  kad se berba završi. Sve su ređe ovakve pojave. Kada se završi berba i radovi, poljane bi opustele. U njima su ostajali čuvari – „poljaci“, kojima se plaćalo u novcu ili u naturi (grožđe, vino…). U novije vreme, otkada je većina poljana stalno naseljena, čuvara više i nema.

Posle podizanja novih vinograda, obnavljane su starije i izgrađivane nove zgrade, sa podrumima, većinom na sprat. U prizemlju (podrumu) su se nalazile radne prostorije a na spratu su se nalazile prostorije za radnike.
Danas u Župi postoje 24 poljane, u kojima se broj zgrada kreće od 20 do 200 ali su gotovo sve ruinirane. Još nije kasno da se obnove. Trebalo bi uraditi konzervaciju pojedinih objekata-poljanskih podruma.

U prošlosti u Aleksandrovačkoj župi se nalazilo oko 70 poljana. Danas postoje sledeće:

  • Botunjska poljana
  • Boćka poljana
  • Borje veliko
  • Borje malo
  • Crvena Jabuka
  • Drenča
  • Golubovac
  • Jaruška poljana
  • Ježevica
  • Kaluđerka
  • Kruševica
  • Kumanac
  • Lukarevina
  • Markovina
  • Parčinska poljana
  • Pokrp
  • Pribojevac
  • Raklja velika
  • Raklja mala
  • Smonice
  • Stanjevo donje
  • Stanjevo gornje
  • Staračka
  • Vukov Do

Poljane treba namenski obnoviti i ponuditi turistima. Najbolji primer obnove starih kuća i imanja daje nam Etno-selo LATKOVAC.