BOTUNJSKA Poljana – pripadala je ranije selu Botunji, a manjim delom vinogradarima iz planinskih sela Brzeća, Radmanova, Žareva, Ribara i Gokčanice. Posle napada filoksere, meštani Botunje su prodali svoje podrume Brzećanima. Sada ovo naselje ima oko trideset pet podruma.
BOĆKA Poljana – dobila je naziv po poljoprivrednicima iz sela Boće u okolini Studenice. Sada ima oko petnaest zgrada.
BORJE Veliko i Malo– dve poljane sasvim blizu jedna druge, leže na zaravni usred vinograda. Pored njih vodi lepi put za Drenču, Ržanicu i dalje. U Velikom Borju ima pedesetak, a u Malom Borju četrdeset vinogradarskih zgrada većinom vinogradara iz Rakoša, Jošaničke Banje, Jelakca, Grčaka i Pleša. Zbog povoljnog položaja, blizine Aleksandrovca i puta, obe poljane se brzo preobražavaju u stalno naselje.
CRVENA JABUKA – Dve poljane u neposrednoj blizini. Jedna je na temelju kose, a druga na njenoj padini. I u jednoj i u drugoj ima po dvadeset pet do trideset podruma. U Maloj Jabuci vinograde imaju poljoprivrednici iz sela Trešnjevice, Lepenca, Oštrića i Šošića, a u Velikoj Jabuci iz Velike Drenove, Tršanovaca i Livađa.
DRENČA Poljana – je na kraju sela Drenče. Blizu je nove crkve. Ranije je bila odvojena od sela, koje se kasnije širilo u pravcu Poljane i uvuklo se u seosko naselje. Ova poljana je ranije pripadala i Drenči i meštanima planinskih sela. Zemljoradnici iz Planinskih krajeva sada i prodaju ili se u njih stalno naseljavaju. Još odoleva vremenu petnaest zgrada vinogradara iz Pleša, Bzenice i Rogavčine, koji u blizini imaju svoje vinograde.
GOLUBOVAC – je manja poljana. U njoj se nalaze podrumi poljoprivrednika iz sela Vrbnice. Ima oko dvadeset zgrada.
JARUŠKA Poljana – je izvorišnoj čelnici potočića oblika jaruge. Zagrljena je vinogradima. Jaruška Poljana pripada poljoprivrednicima iz Crne Glave, Rakovca i DŽamića, zaseoka Velike Vrbnice, koji imaju sto zgrada sa dve stotine podruma. Kako se nalazi do samog Aleksandrovca i na putu gde se podižu svakim danom nove kuće, Jaruška Poljana se sve tešnje povezuje sa gradom.
JEŽEVICA – Ova Poljana podignuta je sa desne strane Bakljanskog potoka i okružena je vinogradima sa svih strana sa kojih se dobija veoma kvalitetno grožđe. U ovom naselju sada ima oko šezdeset zgrada vinogradara iz dvanaest naseljenih mesta: Male Vrbnice, Velje Glave, Jošanice, Boturića, Jelakca…
KALUĐEROVO BRDO – poljana koja je dobila ima po kaluđerima iz manastira Studenice, koji su ovde imali oko trideset hektara vinograda. To su ranije bili njihovi podrumi koji su kasnije prešli kupovinom u vlasništvo ljudima iz priplaninskih sela. Sada je ovde četrdeset zgrada vinogradara iz Pleša, Ploče, Jelakca i Rokca.
KRUŠEVICA – U Župskom vinogorju ovo je najveća Poljana i ne samo to, ona je po predanju najstarije naselje vinogradara. O tome postoji zapis u jednoj povelji u manastiru Studenici. U Kruševici sada ima oko tristotine podruma, amfiteatralno poređanih po stranama u izvornoj čelnici jednog vodotoka, koji utiče u Rakljansku reku. Zbog povoljnog položaja u sredini vinogradarskog kraja – Kruševica je privukla ljude iz mnogih planinskih mesta, a najviše iz Milentije, Budilovine, Osredaka, Grada, Krive Reke. Dobrim, ali smoničavim putem preko prevoja povezuje se sa centrom Aleksandrovca. U centru Poljane nalazi se bunar sa vodom, odakle vinogradari koriste vodu za prskanje vinograda.
LUKAREVINA – je podignuta u vrhu doline jednog potočića. Sastoji se od šesnaest zgrada. Ovde podrume imaju meštani sela Velje Glave i Leskovice. Neposredno oko naselja su voćnjaci, a na obližnjim stranama se nalaze vinogradi. Deo starih podruma u poljani Lukarevina je restauriran i zakonom zaštićen.
MARKOVINA – je na blagim padinama okrenutim prema dolini Ržaničke reke. Zgrade su na dodirnoj liniji pošumljene strane i vinograda. Vinogradari, koji ovde imaju dvadeset zgrada, su iz Jelakca i Lipovca.
PARČINSKA POLJANA – pripadala je ranije ljudima iz Parčina, ali su se kasnije u nju naselili planinci
POKRP – Poljana izgrađena ispod sela Botunje, baš tamo odakle počinje s jedne strane Župsko vinogorje. U ovoj poljani ima oko sedamdeset zgrada sa sto dvadeset podruma. U ovoj poljani svoje podrume imaju mahom zemljoradnici iz Vlajkovca, Brzeća, Lipovca, Žareva, Graševca i Grabovnice.
PRIBOJEVAC – Poljana Pribojevac se nalazi na desnoj strani vodotoka koji utiče u Rakljanski potok. Okružena je vinogradima na Vijaku, Selištu i Slatini. U njoj se nalazi trideset zgrada vinogradara iz Krive Reke, Livađa i okoline Jošaničke Banje. Narodno predanje vezuje ovu Poljanu za srednji vek i kneza Lazara, što govori da spada među veoma stara naseljena mesta u Župi. Prema predanjima u Pribojevcu, rezidenciji poljani, knez Lazar je imao vinograde i u lov dolazio, “a tu se negde u Selištu između Raklje i Pribojevca rodio”.
RAKLJA Velika i Mala – Dve su Poljane i u neposrednoj blizini na levoj strani Rakljanskog potoka. Prva je do potoka, a druga je pri vrhu strane. U Velikoj Raklji je trideset zgrada poglavito vinogradara iz Jelakca, Raštenovice i Trsja. Mala Raklja je znatno veća: broji preko sto zgrada sa dve stotine podruma. Vinogradari su iz Ploče, Pleša, Rogavčine, Stanišinaca, Koznice…
SMONICA – Vinogradarsko naselje naslonjeno na bok varoši Aleksandrovac. I njeni vinogradi dopiru skoro do aluvijalnih ravni po kojoj se širi grad. Poljana Smonica je porećana na donjim i srednjim delovima strana koje su sve pod vinogradima. U Smonici je sada oko šezdeset podruma zemljoradnika iz nekoliko sela: Krive Reke, Rakovca, Jošaničke Banje, Strmenice, Pleša i Koznice. Donji deo ove poljane srasta u grad, jer vinogradari podižu veće i lepše kuće u koje se stalno naseljavaju.
STANJEVO Donje i Gornje – Vinogradarske Poljane, jedna drugoj uz bok podignuta na padinama koje se blago spuštaju prema ravni Kožetinske reke. U Velikom Stanjevu ima četrdesetak, a u Malom Stanjevu tridesetak podruma, većinom vinogradara iz Pleša, Rakovca, Jošaničke Banje i Stanišinaca.
STARAČKA Poljana – podignuta je na brežuljku u ataru sela Starci. Ovde se podrumi renuiraju, jer njihovi vlasnici grožđe prerađuju kod svojih kuća.
VUKOV DO – je na temenu vinogradarske kose. Samo naselje je na najuzvišenijoj tački koja dominira dolinom Kožetinske reke i Aleksandrovcom. U naselju je grupisano trideset zgrada vinogradara iz Pleša, Rogavčine i Stanišinaca.